Zagađeni zrak. Najvažniji i jedan od najvećih okolišnih problema današnjeg vremena. Jeste li znali da zagađeni zrak predstavlja prvi okolišni uzrok preuranjene smrti u EU? Zbog njega umire deset puta više ljudi nego u prometnim nesrećama! Ipak, čini se da to nikoga ne zanima. Među najopasnijim zagađivačima su čestice PM2,5 i PM10. Ovim drugima ćemo posvetiti malo više pažnje u ovom članku.
Podatak koji nitko ne želi čuti – prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, 2016. godine zbog zagađenja zraka umrlo je čak 600 tisuća djece do 15. godine! Djeca su, zajedno sa starijima i kroničnim bolesnicima, najranjivija skupina. Istina je da se kvaliteta zraka u Europi posljednjih desetljeća neusporedivo poboljšala, no zagađenje zraka i dalje ostaje glavni okolišni čimbenik povezan s bolestima i preuranjenom smrću koje bi inače mogle biti spriječene.
Koji zrak dišemo kod nas?
Slovenija je relativno loše ventilirana zemlja s čestim i izrazitim dugotrajnim temperaturnim inverzijama. Zbog nepovoljnih uvjeta za razrjeđivanje zagađenja, već i niže gustoće emisije zagađivača mogu izazvati prekomjerno zagađenje zraka. I zbog toga je kvaliteta zraka u Sloveniji lošija nego u mnogim dijelovima Europe, a za poboljšanje je potrebno intenzivnije provođenje mjera. Dva najveća uzročnika zagađenog zraka u Sloveniji su, očekivano, promet i sagorijevanje drva za grijanje kuća. Općenito, godišnje granične vrijednosti zagađenja zraka ne premašujemo, ali premašujemo dnevne. Do prekoračenja (kojih u kalendarskoj godini može biti najviše 35) dolazi isključivo u hladnim mjesecima, od listopada do ožujka. Naime, približno 70% emisija posljedica je grijanja pećima, što znači da na tome možemo najviše utjecati. Najčešće bolesti koje nastaju zbog zagađenog zraka su moždani udar, bolesti dišnog sustava, plućne bolesti i rak, bolesti srca, krvnih žila, jetre te u najgorem slučaju smrt.
Kod nas je prije desetljeća najveći problem bio sumporni dioksid, a danas je najveći izazov s kojim se suočavamo prekomjerna koncentracija čestica PM10 u zraku. Kao što je spomenuto, visoki emisijski izlasci ovih čestica u zraku najčešće se događaju u zimskim mjesecima.
Što su PM10 čestice i zašto su toliko opasne?
Prema podacima ARSO-a, Slovenija se, što se tiče broja PM10 čestica u zraku, svrstava među zemlje EU-a s najzagađenijim zrakom. Također je među vodećim državama po emisiji čestica po stanovniku i po jedinici površine.
Sam pojam PM dolazi od engleskog izraza “particulate matter” (čestice u zraku). PM10 čestice uključuju fine čestice, ali i one krupnije, promjera između 2,5 i 10 mikrometara. Dakle, to su mikroskopski mali čestice čvrste ili tekuće tvari koje su raspršene u zraku i među ostalim uključuju prašinu, čađu, dim, čestice od trošenja guma i cestišta, prašinu… Razvrstavaju se prema izvoru – imamo primarne čestice, koje nastaju direktnim emisijama u zrak, kao što su emisije iz ispušnih plinova dizelskih vozila, iz dimnjaka… i sekundarne čestice, koje nastaju kao rezultat kemijskih reakcija. Smatraju se jednim od zagađivača zraka i iako su ispod zakonskih graničnih vrijednosti, i dalje predstavljaju zdravstveni rizik. Negativni učinak PM10 na zdravlje ovisi ponajprije o koncentraciji i vremenu izloženosti. Istraživanja pokazuju povezanost između kratkotrajne izloženosti PM10 i povećane stope smrtnosti, posebno kod bolesnika s plućnim i kardiovaskularnim bolestima. Život u okolini s PM10 povećava rizik od smrtnosti od bolesti dišnog sustava te bolesti srca i krvnih žila, a rizik raste za 1,01 za svakih 10 μg/m3, pa bilo kakvo smanjenje čestica u zraku predstavlja značajno poboljšanje za zdravlje stanovništva.
Osim negativnog utjecaja na zdravlje, zagađenje česticama također utječe na klimu i ekosustave. Čestice u zraku smanjuju vidljivost, uzrokuju oštećenja objekata, utječu na padavinski režim i mijenjaju refleksivnost zemljine površine prema svjetlu. Osim toga, čestice u zraku također utječu na šume i na kvalitetu i količinu poljoprivrednih usjeva.
Što učiniti?
Glavni izvor PM10 čestica je sagorijevanje krutih goriva u kućanstvima. Do njihova nastanka dolazi kada je sagorijevanje nepotpuno. Stoga je prije početka nove sezone grijanja nužno provjeriti postojeći grijni sustav i po potrebi ga servisirati ili zamijeniti. Ljudi se sve više odlučuju za alternativne izvore grijanja pri zamjeni postojećih sustava – dizalice topline. One, naime, ne proizvode nikakve emisije i smatraju se jednim od najsvježijih načina grijanja za okoliš.
A što učiniti kada se izda upozorenje za previsoke koncentracije PM10 čestica u zraku? Na ARSO-u savjetuju sljedeće:
- ne ložite drva u pećima i kaminima, ako imate drugu opciju grijanja,
- smanjite grijanje stambenih i poslovnih prostora, gdje se kao energent koriste tekuća ili kruta goriva,
- ne ložite na otvorenom.
Preporučuje se također da tijekom većeg zagađenja ne provjetravate prostorije i ne obavljate veće fizičke aktivnosti na otvorenom. Budući da se ove vrijednosti mijenjaju na dnevnoj bazi, predlažemo da ih redovito pratite.